Razredi su krcati učenicima, a ni oni ne cijene profesorsko zanimanje. Većini mladih ne pada na pamet izabrati karijeru u prosvjeti. U svijetu kronično nedostaje učitelja

Nedjelja, 04. 1. 2015. u 11:15, zadnja izmjena prije 35 minuta Piše: Anela Kuburaš

Duško Jaramaz/PIXSELLIlustracija

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Prema izvještaju UNESCO-a u svijetu kronično nedostaje osposobljenih učitelja, pa je zato i teže učenicima pružiti kvalitetno obrazovanje. U 2015. nedostajat će ih 1,6 milijuna, a do 2030. čak 3,3 milijuna. Učionice su prenatrpane. Na jednog učitelja otpada 40 učenika. Međunarodna zajednica je složna da ključnu ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju ima upravo obrazovanje. Kako bi moglo uspješno ispunjavati svoju ulogu, moraju mu se osigurati uvjeti. U UNESCO-u smatraju da vlade različitim mjerama moraju poticati mlade da se odluče za to zanimanje.

Bolje plaćeni učitelji bolje rade

Također, ugovori prema kojima su zaposleni najčešće su vrlo nesigurni, a u mnogo zemalja nisu dovoljno cijenjeni, što je vidljivo i po plaćama koje dobivaju. Brojna istraživanja koja su provedena od 1990. do 2010. godine pokazuju kako su plaće učitelja izravno povezane s postignućima njihovih učenika. Zemlje koje velikim dijelom ovise o učiteljima koji rade na određeno vrijeme kao zamjene i uz to su loše plaćeni imaju i najlošije učenike. Osrednje plaće i gotovo nikakve mogućnosti napredovanja u službi snažno potiču izostajanje s posla i neizvršavanje radnih obaveza. Učitelji su prisiljeni raditi dodatne poslove kako bi pokrpali kućni budžet – najčešće instrukcije. Tako je i s hrvatskim učiteljima. Iz godine u godinu, iz mandata vladajućih stranaka u mandat, mijenjaju se pravila, uzimaju raznorazni bonusi. Čak je i istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazalo kako učenici 8. razreda osnovnih škola ne izgaraju baš od želje postati učitelji. Oko 60 posto osmaša smatra da je nastavničko zanimanje nedovoljno cijenjeno.

– Vrlo je zanimljivo i znakovito da se negativno osvrću na postojeći društveni položaj učitelja i nastavnika u društvu. Odgovori su potpuno poražavajući iz perspektive njihovih budućih karijernih izbora jer možemo postaviti pitanje: ‘Hoće li se i koji od njih odlučiti za izbor učiteljskog zanimanja ako im je percepcija društvenog statusa ove profesije već u dobi od 14 godina ovakva?’ – smatraju autori, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i dr. sc. Boris Jokić.

Slično je i s plaćama na koje sindikati upozoravaju. Smanjivanjem plaće i dodataka na plaću, smatraju, dodatno se obezvređuje nastavnički posao.

– U Hrvatskoj žive i rade divni učitelji, koji svaki dan rade nove aktivnosti s učenicima, primjenjuju obrazovne tehnologije, osmišljavaju kreativne pristupe i projekte, motivirajući djecu da u ovom komercijaliziranom svijetu nauče nešto zbog sebe, a ne zbog ocjene. Oni ulažu svoje vrijeme, znanje, dobru volju i pozitivnu energiju u djecu vjerujući da je to ulaganje nešto najbolje što mogu napraviti. Jeste li ih primijetili, znate li ime izvrsnog učitelja iz susjedne škole?

Iz djece izvlače najbolje

Možda se nešto pokrenulo donošenjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali to je tek malen, prvi korak. Želimo li bolje obrazovanje, moramo zagrabiti čizmama od sedam milja kako bismo bili manje u zaostatku, a i još više ako želimo djeci pružiti šansu za budućnost. I ne, rješenje nije u tehnologiji, rješenje je u učiteljima koji će tehnologiju na primjeren način koristiti s učenicima, koji će otkrivati talente, raditi i na odgoju i na obrazovanju, poticati kreativnost, biti mentori i potpora učenicima, učiteljima koji znaju, mogu i žele stvarati kurikulume i obrazovne sadržaje – objašnjava profesorica Lidija Kralj iz Oš Veliki Bukovec.

Hitne mjere za spas obrazovnog sustava

Pozitivne mjere koje bi trebalo slijediti što više zemalja UNESCO navodi u priručniku za učitelje. Trebalo bi pomoći u unapređivanju kvalitete poučavanja i osvijestiti važnost učitelja u izgradnji kvalitetnog školskog sustava. Tako spominju kao primjer Egipat koji je uveo stroge uvjete za zapošljavanje u školama. Uključuje ispite i razgovore te zahtijeva završene srednje škole s odličnim uspjehom. U Singapuru kandidati za radno mjesto učitelja mogu biti samo oni koji su među trećinom najuspješnijih u školama. U jednoj od zemalja s najrazvijenijim i već desetljećima hvaljenim obrazovnim sustavom, u Finskoj, samo 10 posto onih koji su podnijeli zahtjeve dobiva priliku ući u program za obrazovanje i osposobljavanje učitelja. U Južnom Sudanu pokušavaju što više zainteresirati srednjoškolke za to zanimanje te im nude i financijsku pomoć. U Afganistanu je cilj povećati broj učiteljica za 50 posto.

– Analizom rezultata u 45 zemalja potvrđeno je da kvalitetniji učitelji jamče višu razinu postignuća za djecu. Pokušajte utjecati na vlade da donesu zakon kojim svi kandidati za posao učitelja trebaju imati završenu srednju školu, i to s dobrim uspjehom – piše u dokumentu. U Hrvatskoj, kako pokazuju neki raniji podaci (iz 2013. ), na burzi ima nekoliko tisuća nezaposlenih profesora, a oko 70 posto su žene. Podaci kažu i kako je čak 45 posto nezaposlenih profesora od 25 do 29 godina, 23 posto do 34 godine, a s više od 40 godina – 4 posto. Brojni prosvjetari, s visokom stručnom spremom, putuju na posao kako bi skupili dovoljnu satnicu, a neki i pola nje te na mjesec preživljavaju s 3000 kuna.

Kojim smjerom će ići obrazovanje nakon 2015.?

Uloga učitelja se u kontekstu suvremene nastave neprestano mijenja. Oni više nisu samo puki prenositelji znanja, nego netko tko učeniku mora olakšavati učenje i doslovno ih uče kako učiti, ističe Qian Tang, zamjenik glavne ravnateljice UNESCO-a za obrazovanje. Svi u međunarodnoj zajednici slažu se kako je crta razdjelnica u promišljanju budućnosti obrazovanja upravo 2015.,

a mogla bi se svesti pod slogan “Bitka za kvalitetno obrazovanje za sve”. Ključnu ulogu u tome imat će učitelji te im zato treba stvarati preduvjete za daljne usavršavanje i napredovanje.

Čak 250 milijuna djece nije svladalo čitanje

Od 650 milijuna djece osnovnoškolske dobi u svijetu, njih čak 250 milijuna nije dobro savladalo osnove čitanja i pisanja, a 120 milijuna ih nije završilo ni prva četiri razreda – većina jer nemaju ni priliku završiti ih. Za njihovu budućnost to je poražavajuće.

S 20 godina staža učitelji rade za oko 6000 kuna

Manje od prosjeka visokoobrazovanih, oko 74 posto, zarađuju hrvatski učitelji. U prosjeku oni s 20-ak godina staža, prema podacima Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, zarađuju oko 6100 kuna, a prosjek plaće visokoobrazovanih je oko 8000 kuna.

Najbolje plaće u J. Koreji, Španjolskoj i Finskoj

Učitelji u Južnoj Koreji zarađuju 36 posto više od prosjeka drugih visokoobrazovanih zaposlenika, a u Španjolskoj 32 posto. Treće mjesto dijele Finska i Njemačka, u kojima učitelji zarađuju tek tri posto manje od drugih akademski obrazovanih radnika.

Matematičara fali, najviše nezaposlenih iz hrvatskog

Prema brojkama iz 2013. godine, najviše je nezaposlenih profesora bilo iz hrvatskog, engleskog i njemačkog jezika, a potom filozofije, povijesti i geografije. Predmet u kojem kadra već godinama nedostaje je matematika.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Tagovi: učitelji, obrazovni sustav, bolje obrazovanje

Izdvojeni komentari 10 komentara Pogledaj sve komentare

prije 14 minuta

arwin: Da su prosvjetari stvarno kvalitetni ne bi dozvolili političarima da im uvedu školska pravila koja učenicima omogućuju da od njih prave budale. Stoga niti ne zaslužuju veće plaće nego što imaju, a dužno poštovanje kakvo zaslužuju već im isporučuju njihovi učenici. Kako su devedesetih oportunistički prihvatili obezvrijeđivanje struke i obrazovanja te kukavički prihvatili nove teorije, tako ih sada neka kusaju. Nisu kao intelektualni/akademski dio populacije ispunili svoju obavezu ni prema narodu ni prema sebi. A i sada cvile samo zbog svojih malih plačica a ne principijelnih pitanja.prikaži sve

prije 42 minute

Ljubo 1: Netko uporno gura ovaj clanak o uciteljima u 24 sata. Sva druga zanimanja su super placena i tece med i mlijeko.

prije 1 sat i 23 minute

mar111: a mi ostali npr. prodavači radimo za 10 000 kn/mjesečno. odavno nisam pročitao gluplji i bezvezniji članak.

Ne slažeš se? Komentiraj!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.

Budite naš čitatelj reporterObrazac
telefon:01/24-24-242e-mail: reporter@24sata.hrSve priče objavljene u tiskanom izdanju nagrađujemo sa 100 do 1000 kuna. Šaljite i na MMS: 099/224-2424, SMS 662024 (1,24 kn za sve operatere).