Među 60 zemalja, Hrvatska je na 58. mjestu po sposobnosti zadržavanja talenata. Problem je što se u našem školstvu nitko ne bavi prepoznavanjem darovite djece

Srijeda, 03. 12. 2014. u 18:40, zadnja izmjena prije 1 sat i 19 minuta Piše: Željka Krmpotić

FotoliaIlustracija

Svaki dan u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Švicarska poslovna škola IMD pripremila je istraživanje o talentima među 60 zemalja svijeta. Hrvatska je na 58. mjestu po sposobnosti za privlačenje, razvoj i zadržavanje talenata u kompanijama. Iza nas su samo Venezuela i Bugarska.

Cilj istraživanja bio je pokazati u kojoj mjeri pojedine zemlje ulažu u svoje talente kako bi ih zadržali u tvrtkama. No kako bi se uopće došlo do poslovnog svijeta, cjelokupna ideja darovitih počiva na temeljima obrazovanja. Kroz obrazovni proces odgojitelji i nastavnici mogu prepoznati nadareno dijete već u vrtiću, a zatim ga usmjeravati i razvijati njegovu nadarenost tijekom cjelokupnog obrazovanja. Iako stručnjaci na to upozoravaju već godinama, u Ministarstvu obrazovanja još nisu objavili novi pravilnik kojim bi takva djeca bila obuhvaćena. Postoje pravilnici iz 1991. godine, a na novom pravilniku rade još od 2009. godine.

Sustav ne prepoznaje darovite, a njihov napredak ovisi o entuzijazmu i dobroj volji pojedinaca.

– Za sada je u našim zakonima darovito dijete tretirano kao dijete s posebnim potrebama, dok je primjerice u Velikoj Britaniji već jako dugo darovitost izdvojena iz tzv. ‘special needs’ i tretira se kao područje od posebnog nacionalnog značaja. Međutim, moramo znati da je darovitost vrlo složena pojava i nerijetko se uz nju vezuju i određene poteškoće u psihološkom razvoju djeteta. Ili čak i razvojne te druge poteškoće, pa ima opravdanja smatrati darovitu djecu djecom s posebnim potrebama te im u samom odgojno-obrazovnom procesu individualizirati pristup – objasnila je Jasna Cvetković Lay iz Centra za poticanje darovitosti djeteta Bistrić. Ona je u Agenciji za odgoj i obrazovanje u suradnji s višim savjetnicima radila na izradi e-learning programa.

– Kao ekspert bila sam angažirana u velikom EU projektu u okviru AZOO-a u kojemu je cilj bila izrada e-lerning programa za učitelje upravo namijenjenog djeci s posebnim potrebama, napose darovitoj – pojasnila je. I dok se u europskim zemljama nadarenu djecu usmjerava i potiče tijekom cjelokupnog školovanja jer su u njima prepoznali buduće znanstvenike, kreativnu i pokretačku snagu napretka o kojoj ovisi cijela zemlja, u Hrvatskoj su takvi primjeri zasad iznimno rijetki.

– Ne postoji vertikala koja se u školstvu sustavno bavi prepoznavanjem darovitih. Možda tu malo pomažu školska natjecanja, ali na svemu još itekako treba raditi – rekao je dr. Nenad Judaš s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Daroviti učenici nerijetko postaju daroviti studenti, no dr. Judaš smatra kako sa završetkom obrazovanja prestaje briga o talentiranima u Hrvatskoj.

– Perspektiva za darovite unutar Sveučilišta je kvalitetno obrazovanje, no, nažalost, ne možemo im jamčiti posao. Daroviti se žele baviti znanošću i stjecati doktorate. Naši najuspješniji odlaze van jer ovdje ne mogu pronaći posao, a kamoli napredovati – dodaje dr. Judaš.

Potvrđuju to i u Ministarstvu obrazovanja u kojem “nemaju odredbi što s darovitima nakon školovanja”. U istraživanju IMD-a, Hrvatska je ipak po ulaganju u talente i njihov razvoj zauzela 32. mjesto, a to znači da dio tvrtki i danas drži do osobnog napretka zaposlenika, no nemamo osobito razvijenu sposobnost da ljude u koje smo uložili uspijemo zadržati. Tu smo na 57. mjestu.

Na iznimno konkuretnom tržištu rada rijetki poslodavci gledaju je li netko nadaren, a ponekad je važnije samo zadovoljiti formu uvjeta natječaja i ponuditi ono što se traži. – To sve ovisi o pitanju kakav je poslodavac i što očekuje. Neki će reći da traže kreativce, dok drugi baš ne žele da je čovjek kreativan nego da savršeno obavlja posao. Tome služe oni silni testovi koje ljudi ispunjavaju aplicirajući za pojedini posao. Međutim, svi ljudi, i daroviti i oni manje daroviti, rade na sebi računajući da će im to pružiti nešto u poslovnom svijetu, no nerijetko od toga rada na sebi u Hrvatskoj ne mogu živjeti – kaže dr. Judaš. Najbolje rangirane su one zemlje koje imaju uravnotežen pristup u svojoj predanosti obrazovanju, investicijama i razvoju lokalnih talenata te sposobnosti da privuku talente izvana.

– Zemlje s pametnim strategijama za talente također su vrlo agilne u razvijanju politika koje poboljšavaju njihov izvor talenata – rekao je prof. Arturo Bris, direktor IMD-ova Centra svjetske konkuretnosti. Istraživanje su temeljili na više od 20 pokazatelja, uključujući statističke podatke, kao i mišljenja više od 4300 izvršnih direktora.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Vezani članci:

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Tagovi: bolje obrazovanje, talenti, odlazak, hrvatska

Izdvojeni komentari 1 komentara Pogledaj sve komentare

prije 46 minuta

ilmare: Ne mogu napredovati ,jer se više brige posvećuje sportu na uštrb obrazovanja … Danima se raspravlja o nogometu,HNS-u ,Šukeru,koji bez obavijesti nestaje i putuje svijetom novcem na račun HNS-a , a nikoga briga što nam mladi i školovani ljudi bježe van..

Ne slažeš se? Komentiraj!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.

Budite naš čitatelj reporterObrazac
telefon:01/24-24-242e-mail: reporter@24sata.hrSve priče objavljene u tiskanom izdanju nagrađujemo sa 100 do 1000 kuna. Šaljite i na MMS: 099/224-2424, SMS 662024 (1,24 kn za sve operatere).